Odaberite tjedan trudnoće i pratite razvoj bebe kao i promjene na vašem tijelu
Tražite ime za svoje dijete? Potražite u našoj bazi imena i njihova značenja
Prikupili smo po forumu najčešća pitanja vezana uz prve simptome trudnoće...
Oglasni prostor

Atopijski dermatitis - vodič za roditelje

04. 10. 2004.

Atopijski dermatitis pokazuje tendenciju povlačenja, pa se nestanak promjena na koži do adolescencije očekuje u oko 60 posto oboljelih

Atopijski dermatitis (AD, neurodermitis) kronična je upalna bolest kože koja se obično javlja u dojenačkoj dobi. Atopija znači genetski uvjetovanu sklonost povećanu stvaranju IgE protutijela, tj. nasljeđuje se sklonost alergiji (atopijska konstitucija), a za razvoj bolesti važni su činitelji okoliša, dugotrajna izloženost alergenu i infekcije. Važno je napomenuti da oko 20 posto pacijenata nema povećana IgE protutijela, pa je u tim slučajevima riječ o nealergijskoj varijanti ili atopiformnom dermatitisu.

Izgled promjena - Očituje se pojačanom suhoćom kože i crvenim osipom uz svrbež. U ranoj dobi zahvaćeni su obrazi i čelo, s mogućim širenjem na vlasište, gornji dio trupa, ruke i noge, a kasnije pregibne strane velikih zglobova, zapešća, vrat, skočne zglobove, vjeđe i šake.

Uloga naslijeđa - Oboljela djeca često dolaze iz obitelji u kojima netko od članova ima neku atopijsku bolest. Oboljet će približno 20 do 25 posto djece kojima jedan član uže obitelji ima AD, a čak 50 posto kojima AD imaju dva člana uže obitelji. U razvijenim zemljama učestalost je u porastu i zahvaća oko 15 posto djece do pete godine života.

Važnost hidracije - U atopičnoj koži smanjena je količina ceramida (lipida), a povećan gubitak vode. Tako oštećena barijera omogućuje pojačano prodiranje alergena i iritansa, stoga valja izbjegavati pretjeranu uporabu sapuna, šampona i detergenata koji pogoršavaju suhoću kože. Grebanjem zbog suhoćom izazvana svrbeža oslobađaju se upalne tvari iz stanica kože i javlja crvenilo.
Uljne kupke u mlakoj vodi (npr. Trixera) djeluju umirujuće, smanjuju bakterijsku naseljenost kože i olakšavaju prodiranje lokalnih preparata nakon kupke. Krema ili mlijeko s dodatkom esencijalnih masnih kiselina koje nedostaju koži (npr. Exomega) obnavljaju lipidnu barijeru kože i umiruju je. Pogodni su i preparati s dodatkom uree koja koži vraća vlagu (na upalno promijenjenim mjestima mogu izazvati osjećaj peckanja). Tijekom upalne faze korisno je primijeniti mokre obloge koji će ublažiti svrbež, olakšati skidanje krusta i prodiranje lokalnih kortikosteroida.

Najčešći iritansi - Treba izbjegavati kontakt s vunom, okluzivnom sintetičkom odjećom, detergentima, omekšivačima u donjem rublju, mirisima u kozmetici, pijeskom, travom i citričnim voćem.

Određena hrana kao krivac? - Procjenjuje se da samo 10 do 20 posto djece s AD-om ima klinički značajnu preosjetljivost na hranu. Testovi koji ispituju preosjetljivost na hranu (kožni test ubodom - prick i test za određivanje specifičnih IgE protutijela iz krvi - RAST) pokazuju pozitivnost na jednu ili više vrsta hrane u 51 do 85 posto oboljelih. Ovi su testovi pouzdani za dokazivanje intolerancije na hranu, ali imaju malu vrijednost u dokazivanju klinički značajne alergije, osim kod jakog pozitiviteta. Stoga je zlatni standard za dokazivanje preosjetljivosti na hranu i dalje provokacijski test.
Čak 90 posto ukupne preosjetljivosti na hranu uzrokuju jaja, mlijeko, brašno, riba, kikiriki i soja. Izbjegavanje hrane s pozitivitetom u kožnim testovima važno je radi izbjegavanja urtikarijalnih reakcija povezanih sa svrbežom. S obzirom na to da se u kontroliranim kliničkim studijama s provokacijskim testom vrlo rijetko dokaže pogoršanje dermatitisa kod atopičara, važno je biti odmjeren u eliminacijskoj dijeti kako se djecu ne bi nepotrebno izgladnjivalo.

Smatra se da je vrlo važna uloga dojenja u smislu odgađanja ranog početka bolesti. Uloga hrane kao provokacijskog čimbenika najvažnija je u prve tri godine života. S obzirom na to da je sastav crijevne flore u dojenačko doba važan za pravilan razvoj imunološkog sustava, istraživanja su pokazala da konzumiranje probiotika (Lactobacilus rhamnosus GG, LGG) u trudnoći i ranom životu smanjuje pojavu AD-a. Procjenjuje se i da unošenje gamma-linolenske kiseline (npr. iz boražine) smanjuje težinu bolesti u kasnijem djetinjstvu. Ne smiju se zaboraviti ni unakrsne preosjetljivosti antigena hrane i inhalacijskih alergena koje mogu prouzročiti pogoršanje bolesti (npr. osobe alergične na pelud breze često su preosjetljive na jabuku, mrkvu, krumpir, grašak, celer i kivi).

Inhalacijski alergeni - Dok je preosjetljivost na hranu važna u ranoj dječjoj dobi, kod starije djece i odraslih važnija je uloga čimbenika okoliša, odnosno inhalacijskih alergena - kod većine atopičara prisutan je pozitivitet na barem jedan inhalacijski alergen. Čak 90 posto atopičara pokazuje preosjetljivost na grinje kućne prašine, u usporedbi s pet posto neatopičara. Osim njih, važni su i životinjska dlaka, peludi, plijesni i onečišćenje zraka sumpornim dioksidom i dušičnim oksidom iz ispušnih plinova automobila. Učinak duhanskog dima na pojavu AD-a nije razjašnjen, za razliku od njegova jasnoga štetnog utjecaja na respiratorne alergije.

Mikrobi - Naseljavanje kože bakterijom Staphylococcus aureus izuzetno je veliko kod djece atopičara i iznosi 90 posto, a čak 71 posto ih ima istu bakteriju i u nosu. Poznato je da težina bolesti direktno ovisi o prisutnosti toksina stafilokoka na koži, stoga je vrlo važno ukljanjanje stafilokaka s kože i iz nosa bolesnika i osoba koje su s njima u kontaktu.

Uloga kvasca Pityrosporum ovale važna je za pogoršanje promjena na koži glave i vrata kod adolescenata i odraslih, dok značaj kod male djece nije dokazan.

Smatra se da je rizik za razvoj AD-a smanjen za 50 posto u djece koja su imala prvi respiratorni infekt prije šestog mjeseca života. Naime, nedostatak izloženosti određenim infektivnim agensima u ranoj životnoj dobi dovodi do zadržavanja nezreloga imunog odgovora umjesto normalnog sazrijevanja prema određenom profilu koji potiču mikrobni čimbenici.

Liječenje - Uspjeh liječenja ovisi o dobroj suradnji dermatologa i roditelja, koje treba educirati o naravi bolesti, potencijalnim čimbenicima koji pogoršavaju bolest i pravilnoj njezi kože u mirnoj fazi bolesti. Izbor terapije ovisi o dobi, smještaju promjena i težini bolesti.

U akutnoj fazi korisna je kratkotrajna primjena lokalnih kortikosteroida i lokalnih imunomodulatora (takrolimusa i pimekrolimusa) koji se mogu upotrebljavati i za dugotrajnu kontrolu bolesti. Sedativni (uspavljujući) antihistaminici od koristi su kod intenzivna svrbeža, pogotovo noću kada je obično jači. Kod postojeće superinfekcije, odnosno za uklanjanje stafilokoka mogu se primijeniti lokalni ili sistemski antibiotici. Kod teških oblika mogu se primijeniti i fototerapija, fotokemoterapija te sistemski kortikosteroidi - azatioprin, ciklosporin i interferon.

Prognoza - AD pokazuje tendenciju povlačenja s dobi, pa se nestanak promjena na koži do adolescencije očekuje u oko 60 posto oboljelih. Ponovna pojava u odrasloj dobi nije rijetkost, a najčešće se očituje kao dermatitis na rukama. Procjenjuje se da približno 50 posto djece s atopijskim dermatitisom u kasnijoj životnoj dobi razvije alergijski rinitis (peludnu hunjavicu), a 20 do 50 posto astmu. Ako se astma pojavi u ranoj životnoj dobi, češća je kod dječaka.
Iako tijek bolesti za pojedinca nije moguće predvidjeti, postoje činitelji koji upućuju na dug tijek bolesti kao što su rani početak, jako raširena bolest u ranom djetinjstvu, popratna astma ili peludna hunjavica, jedinac ili najstarije dijete, visoki titar IgE protutijela, kao i pozitivna obiteljska anamneza.


Autor: Vesna Magdić-Jelavić, dr. med., spec. dermatovenerolog
objavljeno u broju 40 (02/05)

 preuzeto iz casopisa "Vaše zdravlje",
 uz dozvolu izdavaca Oktal-Pharma d.o.o.

Pročitano: 41574 puta

Oglasni prostor