Dojenje

1. Je li dojenje važno oduvijek ili je čini se popularno u novije vrijeme?

Dojenje je bilo oduvijek važno, međutim u jednom razdoblju ljudske povijesti 20 st.-industrijalizacijom, primijetilo se da dojenče jednako tako dobro napreduje na umjetnoj prehrani. Budući da tada još nije bilo tako sofisticiranih proizvoda pristupilo se adaptiranju kravljeg mlijeka. Na neko vrijeme se odustalo od dojenja odnosno vrlo mali broj djece je prirodno hranjen. To je bio jedan veliki prirodni eksperiment koji i nije baš dobro završio. Ispitivanja su pokazala da majčino mlijeko ima neka svojstva koja prijašnjim analizama nisu bila poznata. Otkriveno je da majčino mlijeko sadrži primjerenu količinu bjelančevina upravo potrebnu za rast djeteta te mlade dobi, da sadrži minerale koji ne opterećuju njegovu mijenu tvari, da sadrži neke bitne tvari kao što su nezasićene mane kiseline u onoj količini koja je djetetu neophodna, prije svega za razvoj središnjeg živčanog sustava. Nadalje, da sadrži veću količinu šećera od kravljeg mlijeka. Kad su uočene sve te razlike počelo se nastojati da se djeca prirodno hrane- na prsima majke. Kako se u svemu nastojimo vratiti prirodi, tako je i u ovome, možda najbitnijem u prirodi- a to je prirodna prehrana.

Je li dojenje, obzirom na životne navike majke, baš uvijek idealna prehrana za dijete?

U normalnim uvjetima života majke, koja se normalno hrani, ne postoji nekvalitetno majčino mlijeko. Naravno da u žena koje žive u izrazito nepovoljnim okolnostima, koje su pothranjene, njihovo mlijeko može biti slabije, s manjkom masti i sl. Ali to je rijetko, uglavnom majčin organizam daje u mlijeko sve ono što je potrebno djetetu, tako da i ta pothranjenost mora biti izrazita, ali nerijetko je majka tada već i bolesna pa nije ni u stanju dojiti svoje dijete.
Što se tiče bolesti ,rijetki su slučajevi da majka ne može dojiti svoje dijete. Ali postoji neki problemi u prvim tjednima dojenja, pogotovo kada nakon kolostruma koji je gust, žut i djeluje kao vrlo hranjiv, nastupa prelazno i konačno zrelo mlijeko koja je bijela opalescentna tekućina i majci se čini kao rijetko i vodenasto, a dijete često plače i često traži hranu, tada ona pristupi umjetnoj prehrani. Međutim današnji trend, u svakom slučaju je, da se doji kroz cijelu prvu godinu, pa čak i u drugu, pa makar samo jedan obrok dnevno te se ta biološka veza tako produbljuje.

3. Koliko su prvi dani nakon poroda važni za uspostavu uspješnog dojenja?

Prije svega, važna je odluka majke da će dojiti. Ukoliko to ona snažno želi, uspjet će u tome. Naravno moraju biti ispunjeni i uvjeti u njenoj okolini. Danas pedijatri , opstetričari i cijelo osoblje u rodilištima nastoji da se provede tzv. rooming-in, što znači da bi novorođenče trebalo biti uz majku cijelo vrijeme da bi ga ona mogla nahraniti svaki puta kada ono traži hranu. U sistemu rodilišta gotovo je nemoguće nositi dijete majci na podoj svaki sat, a u toj ranoj dobi, prvih 4-5 dana ono traži hranu često. Dok je bilo u majci dobivalo je hranu preko krvi stalno, kao da je bilo na infuziji, a sada se odjednom režim promjenio, i ono se našlo najprije u jednom ambijentu koji mu je stran, jer više nije u toploj plodovoj vodi, ono ne dobiva hranu, gladno je, a tu glad ono osjeća kao bol i zato plače. Ukoliko bi majka mogla dojiti po potrebi, ona bi imala dosta mlijeka. Majka pri pogledu na dijete postavlja refleks otpuštanja mlijeka te tada počinje pojačano stvaranje mlijeka, tada je prehrana znatno uspješnija. No ipak, danas je znatno poboljšan i taj dio, pa je zdrava novorođenčad iz tog razloga puno više uz majku.
Prva tri mjeseca su najbitnija zbog ubrzanog razvoja mozga. Ono što se nalazi u majčinom mlijeku upravo je predodređeno za uspješan razvoj mozga, za sazrijevanje mozga. Zato i mliječne formule idu za tim da imitiraju majčino mlijeko u sadržaju elemenata potrebnih za to To su prije svega nezasićene masne kiseline ili kolesterol koji ima bitnu ulogu za zdravlje čak i odrasle osobe.

4. Koliko se majke trebaju prije poroda pripremati za dojenje?

Sigurno da je potrebna priprema za dojenje, isto kao i odluka majke. Ima žena koje imaju prirodno dobro oblikovane bradavice, ali recimo treba znati da dijete treba prihvatiti aureolu, a ne samo bradavicu jer će u protivnom dijete oštetiti bradavicu koja će postati ranjiva. Bradavicu prije poroda treba na neki način učvrstiti, masažom i ispravnom njegom.
Ako majka osjeti bol pri dojenju to znači da dojenje nije uspješno. Tehnika je jako bitna.
Još nešto, u početku dijete treba staviti na obje dojke jer nema dovoljno mlijeka u samo jednoj Dojke ne smiju biti prepune i pretvrde, jer će dijete prihvatiti samo bradavicu te mlijeko neće ići. Kad dijete plače, majka ga treba najprije smiriti, izdojiti rukom mlijeko da dojka postane mekša, i tek tada dijete staviti ponovno na prsa. Pri slijedećem podoju treba dijete staviti na onu dojku koju je zadnje sisalo, a kasnije na drugu da bi se ta uspjela potpuno napuniti mlijekom. Majka mora imati mirnu atmosferu, da se majku poštedi obveza. Ona mora biti mirna i relaksirana. Treba ju netko bodriti i hrabriti. Dakle, psihičko stanje majke je vrlo bitno jer ona utječe na novorođenče isto kao što i novorođenče utječe na nju.

5. Koliko često treba hraniti novorođenče?

Djetetov želudac se može isprazniti vrlo brzo, osim toga pri svakom hranjenju ono ne posiše uvijek jednako. Ponekad je gladno već za jedan sat, a neki put otspava dva sata bez da traži hranu .Hraniti dijete po potrebi ,kada ono traži. Dojenje može trajati 20-30 minuta, dijete može i zaspati na prsima, sve je to na početku dozvoljeno, a nakon mjesec dana uspostavit će se tada će se dojenje uspostaviti na jedan zadovoljavajući način.

6. Koliko je važna prehrana majke u vrijeme dojenja?

Majka treba piti dosta tekućine, ali bez ikakvog alkohola, pa i pive. Međutim, ako majka baš želi popiti npr. čašu vina, onda to nikako ne smije prije dojenja.
Treba izbjegavati suhomesnate proizvode. Ako je majka nekad bila alergična na mlijeko, bolje je uzimati jogurt ,kiselo mlijeko ili sir jer su manje potencijalni alergeni nego mlijeko. No najbolja je zdrava voda, dosta juhe i naravno dosta svježeg voća i povrća. Majčin kalorijski unos bi trebao biti od 2200-2400 K.

Ja bih još za kraj savjetovala, prva tri mjeseca dojenje je od iznimne važnosti za pravilan razvoj novorođenčeta. Treba nastojati. Znači - stavljati dijete što češće na prsa, uspostaviti pravilnu tehniku, a nakon mjesec dana neće biti većih problema.

Autor: Iz emisije "Sretne bebe"; ustupila i sastavila urednica i voditeljica Zvonimira Klen

Pročitano: 33037 puta.