Govorno ritmičke i motoričke igre s najmlađima

Znanstvenici koji proučavaju razvoj dječjeg živčanog sustava, a posebice razvoj govora otkrili su veliko stimulativno značenje funkcije ruke. Zašto si osoba koja u trenutku ne...

Znanstvenici koji proučavaju razvoj dječjeg živčanog sustava, a posebice razvoj govora otkrili su veliko stimulativno značenje funkcije ruke. Zašto si osoba koja u trenutku ne nalazi potrebnu riječ, često pomaže gestama? I obrnuto: zašto dijete, dok piše ili crta, nevoljno plazi jezik? Fiziolozi su dokazali da razina razvijenosti dječjeg govora izravno ovisi o stupnju formiranosti finih pokreta prstiju ruku. Tako je, na temelju istraživanja velikog broja djece, otkrivena sljedeća zakonitost: kada razvoj pokreta prstiju odgovara dobi, razvoj govora je tako|er normalan. Kada razvoj fine motorike zaostaje, zaostaje i razvoj govora. Znanstvenici su došli do ozbiljnog zaključka da se formiranje važnih govornih zona u mozgu ostvaruje pod utjecajem živčanih impulsa prstiju ruku. [to su djetetovi prstići aktivniji, to se bolje ostvaruje njegov govorni, emocionalni i intelektualni razvoj. Vježbe prstićima potrebno je započeti od najranijeg djetinjstva. Blago milovanje, masiranje i razgibavanje prstića, možemo raditi već 6-mjesečnoj bebi. Veoma dobru vježbu za prstiće ruku pružaju narodne igre-pjesmice, poput ove:

Ovaj ide u lov.
Ovaj nosi pušku.
Ovaj jede krušku.
Ovaj kaže: “Daj i meni!”
Ovaj kaže: “Ne dam tebi!”

Pri tome dodirujemo svaki djetetov prstić po redu. Poznate su i brojne igre na dlanu, poput: "Mama kuha kašu za maloga Sašu..." i "Kriš-kraš, Matijaš". Korisne su kao vježbe mikromotorike i govora od najranijeg djetinjstva. Pjesmicom, koju pjevamo ili recitiramo, pružamo djetetu akustičnu ritmičku stimulaciju. Igre najčešće se izvode kažiprstom, kojim kružimo po djetetovom dlanu, kao da miješamo neko jelo, pa hranimo prst po prst.

Govorno-ritmičke igre možemo započeti od još ranije dobi, praktički od samoga rođenja. Osim što pružaju bebi ugodu i zabavu, ove igre ujedno služe i kao prva ritmička i glazbena stimulacija, a svojim polisenzoričkim djelovanjem veoma su poticajne i za budući razvoj govora. To su ujedno vježbe razvoja slušne i prostorne percepcije, osjećaja za tempo i ritam, vježbe glasanja i izgovaranja, govornog i motoričkog oponašanja, osvještavanja svojega tijela i svojih motoričkih mogućnosti. Igre se odvijaju u srdačnoj atmosferi punoj šale i nježnosti, u kontaktu djeteta i odrasle osobe koja je djetetu bliska, jer ga voli. Na taj način, igre utječu i na razvoj te održavanje bebinog pozitivnog emocionalnog stanja. Prve stimulacije kojima dodirujemo bebinu glavicu, trbuščić ili pokrećemo njene ručice i nogice, dok leži ili je naslonjena na jastuk, odvijaju se uz ritam našeg glasanja. Što je dijete mlađe, pokreti su sporiji i nježniji, a naše glasanje afektivnije. Postupno se djetetovo aktivno sudjelovanje i njegova samostalnost povećavaju. Poželjno je da svaka igrica-pjesmica sadrži na kraju neku poantu, neki zgodan šaljivi završetak, povezan s drugačijim naglim pokretom i afektivnim usklikom (npr. kažemo: "Bacimo ga”, "Dolje!" ili "Visoko!" i napravimo u šali pokret kao da želimo baciti bebu ili je podižemo u zrak). Zanimljivo je da će dijete prvo početi sudjelovati baš u toj "poanti", jer će je veselo i nestrpljivo očekivati. U svim igrama bitno je da vlada ugodna atmosfera uzajamne srdačnosti i prihvaćanja. Tu će osim majčinog milog osmijeha i nježnog dodira, djelovati i sama melodija pjesmice, a kasnije i njen verbalni sadržaj, kao i to da ritam pjesmice dijete ne doživljava samo slušanjem, već i taktilno i kinestetski, jer ga majka u tom ritmu dodiruje ili pokreće. Za igre i pjesmice opisane u ovom priručniku za roditelje postoje nazivi: hopsalice, cupkalice, gegalice, ljuljalice, tašunalice ili pljeskalice, igre na dlanu, igre rukama i prstima itd., ovisno o tome da li ćemo uz njihov ritam dijete cupkati u krilu, pomagati mu da skakuće ili ljuljati ga na razne načine ili se gegati s njim lijevo-desno ili samo lupati ritam pljeskajući, stupajući ili koristeći drvene batiće. Ipak jedna te ista pjesmice može imati više namjena, a uz nju dijete može izvoditi razne pokrete. Sve ovdje zabilježene pjesmice povezane su s uspomenama iz djetinjstva i s igrama koje smo spontano izvoditi s malom dječicom, odnosno sve one imaju korijen u tradiciji. Postoje svuda u svijetu i prenose se s pokoljenja na pokoljenje. Pjevajući ili recitirajući pjesmice možemo ubacivati u njih ime djeteta, mijenjati ili dodavati završni pokret i drugo. Evo nekoliko primjera (autorica Ivana Herljević "Govor-ritam-pokret"):

Igre na dlanu:

IDE, IDE BUBAMARA

Ide, ide
bubamara
ne zna, ne zna
gdje bi stala.
Doletjela je
na tvoj dlan,
bubamaro,
hajde van!

Ljuljalice:

IGRAO SE MALI SLON

Din-don, din-dan-don,
igrao se mali slon!
Bacao je loptu gore,
lovio je loptu dolje.
A onda: pljus!
Lopta je pala u more!

Hopcalice:

UZ KUPANJE

Hopa-cupa,
hopa-cupa,
malu bebu
mama kupa.
Hajd' u vodu,
hopla, hopla,
voda je plitka,
voda je topla!

Autor: Ilona Posokhova, prof. logoped i Ivana Herljević prof. logoped
iz priručnika za roditelje "Govor - ritam - pokret: Igre i vježbe za razvoj govora i motorike"(Ostvarnje, 2002.)
Copyright: Ostvarenje, Lekenik. Objavljeno uz dozvolu Izdavača

Pročitano: 30879 puta.

Pratite nas i preko ostalih kanala!
Novosti

Prijavite se besplatno na našu listu i budite u tijeku s novostima iz svijeta trudnoće i roditeljstva!

Izrada web stranica: Bumbar Web © 2021