Miljokazi emocionalnog, intelektualnog, i socijalnog razvoja

U najranijim danima svojega života dijete doživljava sebe prvenstveno kroz vlastite reakcije na fizički svijet: kroz plinove, mjehuriće, pokrete, prizore i zvukove, materijale te druge osjete. Uskoro počinje posebno reagirati na svoje roditelje, na njihove glasove, osmijehe i posebne mirise. Pokreti stvaraju stanja zajedničke radosti. S 4 do 8 mjeseci beba počinje uzimati zvečku, može je čak i vratiti ili ljutito odbaciti. Smiješi se i stvara glasove, očekujući osmijeh, mrgođenje ili glasanje zauzvrat. Po prvi je puta svjesna svoje odvojenosti od drugih, svjesna je sebe kao osobe s vlastitim htijenjima, kao nekoga tko može započeti djelovanje i nekoga tko ima utjecaj na okolinu. Kako godina odmiče, raste složenost emocionalnih gesti. S 12 do 16 mjeseci beba ne samo da uzima igračku koju joj nudi tata, već je sposobna odvesti tatu do police da joj dohvati to što ona stvarno želi. Doživljava sebe kao nekoga tko je u stanju povezati nizove radnji da bi kroz komunikaciju objasnila svoje namjere drugoj osobi. Mjeseci prolaze, a njezine radnje i dalje postaju sve složenije. S 18 do 20 mjeseci ona hrani svoje lutke, umjesto da ih samo mazi, i kaže: "Lutka papa." Sada je svjesna sebe u odnosu na ideje. Može oslikati sebe i druge na mentalnoj razini. Sposobna je stvarati ideje i govorom ih iskazivati svojoj okolini. Mjeseci i dalje odmiču, a složenost i dalje raste. S 36 mjeseci dijete vam kaže: "Ajmo se voziti na biciklima!" Zastaje na vratima da vidi je li vani hladno i kaže: "Bolje da prvo odjenemo jakne." Sada je dijete logična, integrirana i misaona osoba.

Kroz sve te faze djetetove se emocionalne, socijalne i kognitivne vještine razvijaju, a njezin osjećaj za sebe postaje sve kompleksniji. Ta samosvjesnost će se i dalje širiti s godinama i novim iskustvima koji potiču djetetove interese i potencijale u novim smjerovima. Ali njegov funkcionalni osjećaj za sebe, taj središnji emocionalni osjećaj koji formira temelje budućeg učenja, već je tu. Uzgojen je milijunima svakodnevnih interakcija, prije svega s roditeljima, u kojima su svaki pogled, svaki osmijeh, svaki dodir i svako pitanje gradili osjećaj za sebe kao osobu. Zahvaljujući tim interakcijama, dijete se može osloniti na dodatne kognitivne, intelektualne i socijalne vještine koje će mu doživotno služiti. Spremno je za buduće izazove u vlastitom razvoju i u okruženju.

Tih šest temeljnih stupnjeva formiraju razvojnu ljestvicu, a svaki od njih otvara nove sposobnosti koje se razlikuju od onih na prethodnom stupnju. Tih šest stupnjeva zovemo šest miljokaza, jer svaki od njih označava važnu prekretnicu u djetetovu životu.

Djeca koja dobivaju topao odgoj i nemaju razvojnih teškoća često svladavaju te miljokaze automatski do svoje četvrte ili pete godine. Ali djeca s teškoćama trebaju pomoć roditelja i terapeuta, a ovladavanje u njih često traje dulje. Umjesto da s 8 ili 9 mjeseci pružaju ručice i traže da ih uzmu u naručje, dijete s motoričkim teškoćama će to činiti s 14 ili 15 mjeseci. Umjesto da oponaša majčin vokalni ton i ovlada slogovnim brbljanjem u 10. mjesecu, beba s teškoćama u auditivnoj obradi će to svladati s 17 ili 18 mjeseci. To je u redu. Kada će vašem djetetu biti 45, bit će svejedno je li ono ovladalo slogovnim brbljanjem sa 8 ili sa 17 mjeseci ili je li naučilo pisati u dobi od 6 ili u dobi od 10 godina. Manje je važno u kojoj je dobi dijete naučilo određenu vještinu, važno je koliko ju je dobro naučilo te traje li napredak dalje. Budući da se te temeljne vještine usvajaju u ranom životnom razdoblju, za njihovo je ovladavanje potrebno dodatno vrijeme. Taj je temeljni potencijal važan, jer je u osnovi cijeloga budućeg učenja i razvoja. To je poput temelja 80-katne zgrade: da bi se zgrada držala, temelji moraju biti veoma čvrsti.

U sljedećim odlomcima naglasit ćemo svaki miljokaz i opisat ćemo kako su roditelji pomogli svojim bebama da u najranijoj dobi zaobiđu određene poteškoće i kako da se penju po stubama razvoja.

Autor: dr. sc. Stanley I. Greenspan, dr. med, specijalist dječje psihijatrije,
Sveučilište George Washington, SAD
Poglavlje iz knjige "Dijete s posebnim potrebama: poticanje razvoja", Ostvarenje 2003.
Copyright: Ostvarenje, 2003. - objavljeno uz dozvolu Izdavača

Pročitano: 19754 puta.