Prehrana dojenčadi s nutritivnom alergijom

Učestalost alergijskih bolesti u populaciji stalno raste i u visoko razvijenim zemljama kod djece doseže od 5 do 8%. Alergija na hranu manje je učestalosti, ali je zbog još nerazvijenog imunog i neimunog sustava u probavnom traktu nalazimo češće u...

Učestalost alergijskih bolesti u populaciji stalno raste i u visoko razvijenim zemljama kod djece doseže od 5 do 8%. Alergija na hranu manje je učestalosti, ali je zbog još nerazvijenog imunog i neimunog sustava u probavnom traktu nalazimo češće u djece. Preosjetljivost na mlijeko javlja se kod oko 3% djece. Znamo da alergije na hranu predstavljaju tek manji dio neugodnih učinaka koje hrana može izazvati u probavnom sustavu. Češći mehanizam njenog negativnog upliva je toksični i netoksični, a ne imunološki. Dijagnozu najčešće nije lako postaviti, ali je liječenje isto: izbjegavanje sumnjive hrane.

Najčešći prehrambeni alergeni u dječjoj dobi su: proteini kravljeg mlijeka, jaja, soja, riba, orašasto voće. Na prvom je mjestu kravlje mlijeko - hrana kojoj je izložena neka dojenčad već po rođenju.

Poseban problem predstavljaju tzv. skriveni alergeni koji su u malim količinama dodani drugoj hrani (npr. kravlje mlijeko u kobasicama, ulje kikirikija u biljnim uljima, lecitin kao emulgator). Zato djeci alergičnoj na neke namirnice preporučujemo prehranu prije svega zdravom, kod kuće pripremljenom hranom, uz poseban pozor kod odabira namirnica (obratiti pažnju na deklaraciju).

Istraživanje križnih alergija dovelo je do brojnih novih spoznaja: zbog sličnosti izmedu alergena kravljeg mlijeka i soje, kod djece s alergijom na kravlje mlijeko čak se u 40% javlja alergija i na soju. Zanimljiva je i križna alergija između nutritivnih i inhalacijskih alergena: jabuka - breza, morski rakovi - kućna prašina.

Znakovi alergije na hranu mogu se javiti na koži, probavnom i dišnom sustavu, ali i kao sistemska reakcija (anafilaktički šok - stanje životne ugroženosti).

Simptomi alergije na hranu su:

  • Koža: atopijski dermatitis, urtikarija
  • Sluznica usne šupljine: svrbež, oteklina
  • Probava: grčevi, povraćanje, proljev
  • Dišni sustav: kašalj, otežano disanje

Klinička slika alergije na hranu najviše ovisi o dobi djeteta. Kod dojenčadi je najčešće zahvaćena koža i probavni sustav.

Pomoć roditelja pri postavljanju dijagnoze značajna je jer podaci o novim namirnicama u prehrani mogu pomoći pri utvrđivanju potencijalnog alergena. Zato savjetujemo postupan unos novih namirnica (najviše 2 u tjedan dana).

Kod alergije na kravlje mlijeko savjetujemo isključivo dojenje prvih šest mjeseci, uz naglasak da majka u svojoj prehrani izbjegava mlijeko i mliječne proizvode. Ukoliko majka ne doji, dijete treba hraniti posebnim mliječnim formulama, sastavljenim iz hidrolizata bjelančevina, soje i kolagena, koje su posebnim tehnološkim postupcima smanjeno alergogene. Dijete alergično na kravlje mlijeko ne smije se hraniti ni kozjim i ovčjim mlijekom (navedena mlijeka ne smiju se davati niti inače dojenčadi do navršene godine dana života). Nakon šestog mjeseca preporučuje se postupna dohrana bez kravljeg mlijeka, jaja, kikirikija (smoki), svinjetine i meda. Nasreću, najčešće nutritivne alergije (mlijeko, jaja) u više od 3/4 djece nestaju do treće godine starosti. Trenutak kada će se mali pacijent izložiti potencijalnom alergenu odredit će pedijatar alergolog.

Kako za sve alergije vrijedi pravilo "bolje spriječiti nego liječiti", preporučujemo kod dojenčadi mjere primarne prevencije:

  • Nepušenje u blizini djeteta
  • Što duže dojenje
  • Postupnu dohranu tek nakon četvrtog mjeseca: U djece s tzv. pozitivnom atopijskom obiteljskom anamnezom (roditelji ili rođaci alergičari) rizik za razvoj alergije iznosi i do 70%. Za njih su preporuke primarne prevencije još zahtjevnije:
    • Isključivo dojenje šest mjeseci
    • Postupna dohrana nakon šest mjeseci
    • Izbjegavanje jaja, riba, kikirikija, svinjetine i meda do kraja prve godine
    • Dojilja treba izbjegavati alergogene namirnice
    • Nepušenje u blizini djeteta
    • Sniziti (koliko je moguće) koncentaciju kućne prašine

Autor: Preuzeto iz knjige "Godine prve: zašto su važne",
uz dozvolu izdavaca SysPrint d.o.o.
autor prim. dr. sc. Milivoj Jovancevic i suradnici

Pročitano: 32679 puta.

Oglasni prostor
Važnost zdravog crijevnog mikrobioma u trudnoći

Riječ mikrobiom odnosi se na zajednicu svih mikroorganizama koji nas štite od vanjskih utjecaja izvan kože i unutar tijela. Od posebne je važnosti...

Bit ću majka - što da jedem?

Budući da se trudnicama dijeli bogatstvo savjeta, važno je da im se povjere vjerodostojne informacije o potrebnim promjenama u pogledu unosa...

Važnost omega 3 masnih kiselina u trudnoći

Omega-3 masne kiseline jako su važne, posebno kada je riječ o razdobljima trudnoće i dojenja. Pogotovo su važne za razvoj beba, posebno njihovog...

Pratite nas i preko ostalih kanala!
Novosti

Prijavite se besplatno na našu listu i budite u tijeku s novostima iz svijeta trudnoće i roditeljstva!

Izrada web stranica: Bumbar Web © 2021