Stimulativna okolina

Neispravno je mišljenje da je novorodenčetu potreban potpuni mir i tišina. Dječja soba upravo mora biti puna različitih stimulansa. Poznati japanski pedagog, utemeljitelj...

Neispravno je mišljenje da je novorodenčetu potreban potpuni mir i tišina. Dječja soba upravo mora biti puna različitih stimulansa. Poznati japanski pedagog, utemeljitelj svjetski poznate tvrtke "Sony" i autor knjige "Nakon treće je kasno...", Masaru Ibuka, opisuje eksperiment profesora Broonera iz SAD-a, koji je pokazao stupanj utjecaja okoline na mentalni razvoj bebe. Brooner je podijelio skupinu novorođenčadi u dvije skupine. Prvu je smjestio u izoliranu sobu bez ikakvih stimulansa, a drugu - u sobu s jarkim tapetama, šarenim stropom, raznobojnim pokrivačima, glazbom, kroz prozor se vidjelo kako rade sestre i liječnici. Nakon nekoliko mjeseci psiholozi su primijetili konkretne razlike u mentalnom razvoju djece: intelekt djece koja su odgajana u sobi punoj stimulansa bio je 3 mjeseca napredniji od intelekta djece iz izolirane sobe. Taj nehumani eksperiment je dokazao izravnu vezu izmedu stimulativnog okruženja i razvoja.

Dakle, napunite dječju sobicu različitim predmetima koje dijete može istraživati putem svih osjetila: razgledavati jarke tapete i šareni strop, slike na zidovima, viseće igračke različitih boja i oblika, pipati predmete napravljene od različitih materijala, čak kušati njihov okus (zato sve mora biti netoksično), slušati glazbu (pjevanje i različite instrumente), udisati miomirise eteričnih ulja. Nabavite djetetu posteljinu i piđamu s raznim sličicama (na početku neka sličice budu krupnije, a postupno sve sitnije). Dekicu možete napraviti od komadića tkanina različitih vrsta i struktura (različitih boja, glatke i hrapave, debele i tanke). Čak i nesvjesno dodirivanje različitih površina aktivno stimulira mozak i to ne samo osjetilo dodira već i priprema temelj za razvoj govora! Nemojte djetetu ograničavati prostor za kretanje. Beba se mora što više kretati (prvo puzati, pa poslije hodati, penjati se na više površine) i istraživati sve unaokolo. Kada beba počne puzati, puštajte je van iz tijesnog kreveta i dopustite da "putuje" po cijeloj kući. "Ogromne udaljenosti" koje treba svladavati, brojni nepoznati predmeti koje treba istražiti pružaju bogate i raznovrsne prilike za proučavanje. Rano i slobodno puzanje znanstvenici smatraju snažnim čimbenikom mentalnog razvoja. Poželjno je u dječjoj sobi montirati športsku opremu: male švedske Ijestve, konopac za penjanje i sl. Aktivno kretanje prekrasno stimulira rad mozga.

Pamtite, dijete nikada ne dira to što mu nije zanimljivo, zato mu pokušajte što rjeđe govorite"Ne smiješ to dirati!". Na taj način gušimo prirodnu i zdravu znatiželju, izvor mentalnog razvoja. Zato pokušajte urediti sobu tako da se na razini dohvata bebe nalaze samo one stvari koje smije dirati i istraživati (da ne bude vilica, vaših puslovnih papira, oštrih i vrlo sitnih predmeta i sl.) Naravno, dijete mora naučiti pojam "ne", ali pokušavamo ga izbjegavati u situacijama neposrednog ograničavanja istraživačke aktivnosti (zabrane) tijekom prvih 12 mjeseci života dok dijete ne stekne dovoljan stupanj razumijevanja. Čak kad govorimo djetetu "ne diraj", uvijek to nastojimu obrazložiti na najpozitivniji način u okviru konkretne, djetetu razumljive, situacije.

Kad kupujemo mališanu skupu igračku, strahujemo da će je pokvariti, razbiti i sl., pa nastojimo stalno paziti kako se on igra, zabranjujemo mu da radi s njom sve što želi. To je opet veoma nepoželjno ograničavanje istraživačke aktivnosti i kreativnosti. Zato preporučujemo djetetu ne kupujete igračke koje se upotrebljavaju isključivo u okviru posebnih uputa. Kada dijete trga lutku, ono istražuje dijelove ljudskoga tijela, materijal od kojeg je napravljena lutka itd. Kod malog djeteta trganje lutke ili knjige nije očitovanje negativnosti ili agresije već je prirodno istraživanje nužno za razvoj. Kasnije (uz vaše objašnjenje i sudjelovanje u igri), dijete će naučiti kako se ponašati s različitim stvarima (da su knjige za čitanje a ne za trganje itd.).

Dakle, pokušajte u obitelji stvoriti stimulativni okoliš: raznovrsne knjige i mape, športsku opremu, alat, konstrukcijske i edukativne igre koje nadahnjuju dijete da rješava složene kreativne zadaće.

Priroda je također prekrasna i bogata stimulativna okolina za dijete. Od samoga rođenja mališana što češće vodite u šetnju u prirodu (u parkove, šume, uz rijeke i jezera i
sl.) da osjeti toplinu sunčevih zraka, svježinu vjetra, jasnoću neba, pjev ptica, šum rijeke i morskih valova, boje mirise drveća i cvijeća, kiše i snijega.

Autor: Ilona Posokhova, prof. logoped
"Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece" (Ostvarnje, 1999.)
Copyright: Ostvarenje, Lekenik. Objavljeno uz dozvolu Izdavača

Pročitano: 13258 puta.

Oglasni prostor
Važnost zdravog crijevnog mikrobioma u trudnoći

Riječ mikrobiom odnosi se na zajednicu svih mikroorganizama koji nas štite od vanjskih utjecaja izvan kože i unutar tijela. Od posebne je važnosti...

Bit ću majka - što da jedem?

Budući da se trudnicama dijeli bogatstvo savjeta, važno je da im se povjere vjerodostojne informacije o potrebnim promjenama u pogledu unosa...

Važnost omega 3 masnih kiselina u trudnoći

Omega-3 masne kiseline jako su važne, posebno kada je riječ o razdobljima trudnoće i dojenja. Pogotovo su važne za razvoj beba, posebno njihovog...

Pratite nas i preko ostalih kanala!
Novosti

Prijavite se besplatno na našu listu i budite u tijeku s novostima iz svijeta trudnoće i roditeljstva!

Izrada web stranica: Bumbar Web © 2021