04. 07. 2004.
Da biste razumjeli stres u njegovom najčišćem obliku, zamislite
pastuha zebre, široko razrogačenih očiju i s prašinom koja
pršti ispod njegovih kopita dok galopira kroz nacionalni
park Serengeti ispred lavice koja ga proždrljivo proganja.
U trenutku kada je zebra otkrila grabežljivca, signal iz
njenog kopitarskog mozga pokrenuo je adrenalnu žlijezdu
smještenu na vrhu bubrega i ova je počela lučiti hormone
stresa: adrenalin i noradrenalin (također zvane epinefrin
i norepinefrin), i kortizol. Zajedno, hormoni smjesta ubrzavaju
zebrine otkucaje srca, optok krvi i disanje, tako da bi
mogla pobjeći najvećom brzinom. Ti hormoni su također prekinuli
procese koji zebri nisu trebali dok je bila zaokupljena
borbom za goli život: probavu, rast, proizvodnju sperme,
reagiranje imunih stanica, te grananje i nicanje neurona
u mozgu. Ako zebra dovoljno brzo trči da bi pobjegla napadaču,
te vitalne aktivnosti se kasnije mogu povratiti. To je važno,
jer bez njih ova bi životinja isto tako sigurno uginula
kao i da su snažne čeljusti pregrizle njen vrat. Istraživač
Rober Sapolsky s Univerziteta Stanford u Palo Alto, Kalifornija,
jednostavno postavlja tu dilemu: "Taj izlaz nije jeftin!"
Pod normalnim okolnostima, nakon što životinje u divljni
prežive razdoblja stresa izazvanog borbom ili bijegom, vraćaju
se paši ili drijemanju na popodnevnom suncu. Luda jurnjava
u sigurnost je gruba, ali njihov stres je akutan i privremen.
U osobe s kroničnim, dugotrajnim stresom tijelo veći dio
vremena reagira kao da ga progoni nevelik, koštunjav, kaskajući
lav, no svejedno lav.
U svom radu na Stanfordu, Sapolsky je otkrio da tijekom
produljenih razdoblja kroničnog sresa, kortizol i s njim
povezani hormoni stresa uzrokuju da živčane stanice u određenim
dijelovima mozga gube svoje grane i konačno potpuno umiru.
To može dovesti do slabog pamćenja, nejasnog razmišljanja
i odsutnosti kreativnosti. Stres također pogoršava već prethodno
postojeće bolesti mozga kao što su epilepsija, kap, Alzheimerovu
bolest i slaboumnost uzrokovanu SIDOM. Zbog ostalih efekata
prekidanja funkcija u tijelu, kronični hormoni stresa u
odraslih također mogu voditi u zamorenost, mišićne bolove,
povišeni krvni pritisak, čireve, niski rast, probleme plodnosti
i povišenu ugroženost svim bolestima.
Upravo kao što galopirajuća zebra doživljava privremeni
prekid u reprodukciji, žena u trudnoći koja doživljava djelovanja
kroničnog stresa u svom vlastitom tijelu i prenosi ih na
fetus. Kortizol u njenoj krvi skreće krv od uterusa i to
zauzvrat smanjuje količinu kisika i hrane koje fetus dobiva
- u ekstremnim slučajevima čak do 60%. Hormoni stresa također
prolaze kroz placentu i povisuju otkucaje fetusova srca.
Iako to prolaženje nije u potpunosti izučeno, pretpostavljamo
da hormoni stresa u fetalnom mozgu djeluju kao i u odraslih
- smanjuju broj neurona koji se razvijaju i sprječavaju
njihovo potpuno formiranje.
Istraživanja su pokazala: što je viša razina tjeskobe u
majke, to je veća vjerojatnost da će imati produljenu mučninu,
pobačaj ili produljeni, bolni porod i vjerojatnije je da
će njena beba biti nemirna, razdražljiva, sklona grčenju
i razboljevanju.
Ironično je da mnogi parovi koji odgađaju trudnoću do srednjih
ili kasnih 30-ih godina, nadajući se većoj stabilnosti u
karijeri i finacijama, nalaze da je njihova razina stresa
viša tijekom trudnoće - jer brinu zbog problema uzrokovanih
majčinim godinama, jer ih dobronamjerni članovi obitelji
i prijatelji opsjedaju zastrašujućim pričama o problematičnim
trudnoćama u starijih žena i jer su njihova vlastita očekivanja
dugoočekivanog događaja suviše visoka: savršena trudnoća,
savršena beba, savršena obitelj.
U mnogim kulturama širom svijeta, trudnoća se stoljećima
smatrala vremenom samovoljnog spokoja. Naprimjer, drevna
japanska Taikyo tradicija, opominje trudnice da izbjegavaju
bučne prepirke uličnih prodavača i da se drže mirnih vrtova
i zvukova zvončića i udaraljki pokretanih vjetrom. U Shakespearovom
Henriku V, Lady Grey glasno brine da njena tuga i suze mogu
"ugušiti ili udaviti" njeno nerođeno dijete.
Suvremenim ženama, talk showovi i zdravstveni časopisi česta
su zamjena za tradiciju i predrasude, a trenutni savjet
protiv stresa u trudnoći daju podupirujuće grupe, povjerljivi
prijatelji, vođena relaksacija i meditacija. Ako ove tehnike,
značajno spuštajući razinu nekontroliranog stresa, mogu
ustrijeliti kaskajućeg lava, dobar su način da zaštitite
buduće mentalno i emocionalno blagostanje djeteta.
Pročitano: 90138 puta
