Pranje ruku vrlo je učinkovita strategija brige o vlastitom zdravlju i obrane od mnogih bolesti Redovito pranje ruku higijenska je navika koju smo trebali usvojiti još u vrlo ranom djetinjstvu. Nedavna istraživanja Američkog udruženja mikrobiologa,...
Redovito pranje ruku higijenska je navika koju smo trebali usvojiti još u vrlo ranom djetinjstvu. Nedavna istraživanja Američkog udruženja mikrobiologa, međutim, pokazuju poraznu činjenicu da trećina populacije, čak i u vrlo urbanim sredinama, ne pere ruke nakon korištenja javnog zahoda.
No, problem se ne odnosi samo na uporabu javnog toaleta. Tijekom dana se na rukama nakupljaju mikroorganizmi iz različitih izvora - izravnog kontakta s drugim ljudima, kućnim ljubimcima i različitim površinama (kvake od vrata, telefonske slušalice, novac - zamislite samo koliko ruku prođe jedna novčanica...). Ako se ruke ne peru dovoljno često, mikroorganizme koje usput pokupimo možemo unijeti u tijelo dodirivanjem očiju, nosa, usta ili svježe ranice te se tako inficirati.
Različitim aktivnostima, poput održavanja osobne higijene, pripremanja hrane i čišćenja kuće, nagomilavaju se bakterije i virusi na prstima i dlanovima ruku. Ti neželjeni pratioci ljudskih aktivnosti žive i razmnožavaju se na površini kože i površinama koje dotičemo tijekom dana. Virusi mogu živjeti satima, nekad i dulje, na mnogim predmetima koje svakodnevno dodirujemo. Svaka sljedeća osoba koja dodirne kontaminirane predmete ili površine izložena je većem riziku prijenosa tih mikroorganizama na svoje ruke, ali i na druge osobe. Dr. Julie Gerberding, ravnateljica Centra za kontrolu infekcija u Atlanti, nedavno je izjavila: Ruke su najvažnije sredstvo preko kojeg mikroorganizmi prelaze s jedne osobe na drugu.
Treba znati da su neki mikroorganizmi uobičajeni, svakodnevni stanovnici naše kože. Oni predstavljaju tzv. rezidentnu mikrofloru koju nije moguće potpuno ukloniti s kože. Broj i vrsta rezidentne flore razlikuje se od osobe do osobe, ali i dijela tijela na kojem se nalazi. Mnogi od tih mikroorganizama nisu patogeni, štoviše, prisustvo nekih od njih na koži čak pomaže u zaštiti od patogenih mikroorganizama koji mogu izazvati različite bolesti.
Drugu grupu predstavljaju tranzitorni mikroorganizmi koji normalno ne žive na našoj koži nego se na njoj nakupljaju putem izravna kontakta ili zraka. To mogu biti bakterije, gljive, virusi ili paraziti. Oni dovode do poremećaja rezidentne mikroflore, infekcije i različitih bolesti. Područja ispod nokta i između prstiju na rukama idealna su mjesta za njihov razvoj i razmnožavanje, tu je njihov broj najveći i odatle ih je najteže ukloniti. Dugi nokti mogu biti lijepi, ali ako nisu praćeni odgovarajućim higijenskim navikama, potencijalno su opasan izvor zaraze. Zato još jednom treba istaknuti da se redovitim i pravilnim pranjem ruku broj mikroorganizama može smanjiti od 100 do 1000 puta.
Mnoge zarazne bolesti poput gripe, prehlade, meningitisa ili infektivnog proljeva često se prenose s osobe na osobu nečistim rukama. U SAD-u su nedavno objavljeni rezultati istraživanja koji upućuju na to da odrasli ljudi prosječno imaju prehladu dva puta godišnje, a djeca nekoliko puta više. S obzirom na to da ne postoji lijek protiv prehlade, nego je liječenje simptomatsko, tj. djeluje se na ublažavanje simptoma, pranje ruku predstavlja jedan od načina obrane od virusa, najčešćeg uzročnika. Nadalje, smatra se da je uzrok 1/4 alimentarnih infekcija upravo nedovoljna higijena ruku. Pranje ruku najvažnija je mjera u prevenciji i zaustavljanju prijenosa hepatitisa A, ali i drugih bolesti probavnog sustava. Iz svega proizlazi kako je redovito pranje vrlo učinkovita strategija brige o vlastitom zdravlju i obrane od mnogih bolesti.
Pranje ruku vrlo je jednostavna navika koja zahtijeva minimalnu obuku i ne treba posebnu opremu. Istodobno predstavlja jedan od najboljih načina zaštite našeg i zdravlja ljudi s kojima smo u svakodnevnom kontaktu. S pojavom bakterija otpornih na djelovanje antibiotika važnost pranja ruku postaje još veća.
Iznimno je važno ruke prati redovito i pravilno, s tim da ih možemo prati na različite načine, a da uvijek postignemo isti učinak, tj. uklanjanje nečistoće i smanjivanje broja mikroorganizama.
Nije nužno da sapun bude antibakterijski. Uporaba papirnatih ručnika poželjna je na svim javnim mjestima. Ako si takav ne možete priuštiti u kući, dobar je i pamučni, ali pod uvjetom da ga ni sa kim ne dijelite. Pamučne ručnike treba češće mijenjati i redovito prati, jer mogu postati pravo sijelo mikroorganizama. Za brisanje lica treba imati poseban ručnik koji se ne koristi za ostale dijelove tijela.
PRIJE: obroka ili užine, pripremanja hrane, stavljanja i skidanja leća, svake aktivnosti koja uključuje dodirivanje usta, očiju, nosa...
POSLIJE: korištenja toaleta, brisanja nosa, kašljanja ili kihanja, posjeta bolesnoj osobi, iznošenja smeća, mijenjanja pelena ili higijenskih uložaka
Autor: >Autor: Marina Gradinac, dr. med.
objavljeno u broju 40 (02/05), preuzeto iz časopisa "Vaše zdravlje", uz dozvolu izdavaca Oktal-Pharma d.o.o.
Pročitano: 17240 puta.